Letnje vrućine su izazov same po sebi, ali kada treba da radite napolju na 35+ stepeni – onda govorimo o pravom testu izdržljivosti. Da li ste se ikada zapitali kako se radnici osećaju kada ceo dan provedu na suncu, dok mi tražimo hladovinu? Na visokim temperaturama, zdravlje i bezbednost radnika mogu biti ozbiljno ugroženi. Zato je dužnost poslodavca da preduzme sve mere zaštite i stvori bezbedne uslove rada.

U ovom tekstu vodićemo vas korak po korak kroz sve što treba znati – od zakonskih obaveza, preko smernica za bezbedan rad na visokim temperaturama, pa sve do konkretnih saveta za poslodavce i radnike. Biće jednostavno, jasno i korisno – jer zdravlje radnika nema cenu.

 

Uvod: Zašto je rad po vrućini opasan?

Zamislite da radite 8 sati na suncu, bez pauze, bez hlada i sa malo vode. Telo tada ulazi u stanje toplotnog stresa – što može dovesti do iscrpljenosti, vrtoglavice, pa čak i toplotnog udara. Ovo nisu samo neprijatnosti – to su ozbiljni rizici po zdravlje.

Pravni okvir: Šta kaže zakon?

Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu Republike Srbije jasno propisuje obaveze poslodavaca da obezbede uslove rada koji neće ugroziti život i zdravlje zaposlenih. Rad na visokim temperaturama spada u posebno rizične uslove rada, te zahteva dodatne mere zaštite.

Bezbednost i zdravlje na radu – osnova svega

Ne postoji bezbedno radno mesto bez ozbiljnog pristupa zdravlju radnika. Bezbednost i zdravlje na radu nisu samo forma – to su temelji svakog poslovanja, naročito kada govorimo o ekstremnim vremenskim uslovima.

Akt o proceni rizika – dokument koji sve menja

Svaki poslodavac mora imati akt o proceni rizika, u kojem su jasno identifikovani svi potencijalni rizici – uključujući i one izazvane visokim temperaturama. Ovaj dokument je osnova za izradu plana zaštite samih radnika.

Prepoznavanje rizičnih radnih mesta

Nisu svi radnici izloženi istim rizicima. Najugroženiji su oni koji rade:

  1. Na otvorenom (građevina, komunalne službe, poljoprivreda)
  2. U zatvorenim, ali neklimatizovanim prostorima 
  3. U neposrednoj blizini izvora toplote

Analiza radnog mesta je obavezna kako bi se odredile prave mere zaštite zaposlenih.

Znakovi toplotnog stresa kod radnika

Radnici često ne prepoznaju na vreme simptome toplotnog stresa. Evo najčešćih:

  • Znojenje i iscrpljenost
  • Vrtoglavica i mučnina
  • Ubrzan puls
  • Zbunjenost ili smanjena koncentracija

U ovakvim situacijama neophodna je hitna reakcija – i adekvatno obučeno osoblje.

Preventivne mere za zaštitu radnika

Prevencija je pola zdravlja, a kad su visoke temperature u pitanju – to je i više od toga. Poslodavac mora:

  • Planirati rad u hladnijem delu dana
  • Omogućiti redovne pauze u hladu
  • Obezbediti tečnost i laganu ishranu
  • Redovno pratiti stanje radnika

Obezbeđivanje hladovine i odmora

Kao što ni auto ne može stalno da radi bez pauze, ni čovek ne može da funkcioniše bez odmora – pogotovo po vrućini. Poslodavci su dužni da obezbede:

  • Pokrivene prostore za odmor
  • Mobilne tende ili šatore
  • Klimate ili ventilatore u zatvorenim prostorima

Pravilna hidratacija i ishrana

Jednostavno rečeno – bez vode nema života. Tokom rada na visokim temperaturama, telo gubi i do 2 litra tečnosti na sat! Zato je važno da:

  • Voda bude stalno dostupna
  • Radnici piju male količine na svakih 15-20 minuta
  • Ishrana bude lagana i bogata elektrolitima

Prilagođavanje radnog vremena

Pametan poslodavac zna da je ponekad bolje da posao ide sporije – nego da neko strada. Zakon dozvoljava promenu radnog vremena tokom ekstremnih vremenskih uslova, pa se često preporučuje:

  • Početak rada ranije ujutru (od 6h)
  • Pauze u najtoplijem delu dana (11-17h)
  • Pomeranje radnih aktivnosti za kasnije popodne

Edukacija zaposlenih – ključ prevencije

Ne može se očekivati da se radnici sami štite ako nisu obučeni. Edukacija je najvažniji korak:

  • Kako prepoznati simptome toplotnog udara?
  • Kako reagovati u hitnim situacijama?
  • Koje mere zaštite su propisane?

Obaveze i odgovornosti poslodavaca

Poslodavci ne mogu da se izgovaraju na „višu silu“. Oni imaju zakonsku obavezu da:

  • Izvrše procenu rizika
  • Prilagode organizaciju rada
  • Omoguće zaštitna sredstva
  • Prate zdravstveno stanje zaposlenih

Neispunjavanje ovih obaveza vodi ka visokim kaznama, ali i moralnoj odgovornosti.

Tehničke i organizacione mere zaštite

Pored osnovnih, postoje i dodatne mere koje poslodavac može uvesti:

  • Nošenje odeće svetlih boja i prozračnih materijala
  • Postavljanje rashladnih sistema
  • Redovno merenje temperature na radnom mestu
  • Uvođenje sistema „dvojica po dvojica“ za međusobnu kontrolu

Primer dobre prakse iz Srbije

Jedna poznata domaća građevinska firma je tokom letnjih meseci uvela dvokratno radno vreme, obezbedila klimatizovane kontejnere za odmor i svakom radniku dala besplatnu flašicu vode svakih sat vremena. Rezultat? Manje bolovanja, veće zadovoljstvo i bolji rezultati.

Zaključak: Briga o radniku nije trošak, već ulaganje

Kao što biljku ne možete zalivati kad već uvene, tako ni radniku ne možete pomoći kad mu već pozli. Zdravlje na radu mora biti prioritet, posebno kada su u pitanju ekstremni vremenski uslovi. Poslodavci koji brinu – dobijaju zauzvrat lojalnost, efikasnost i ljudskost.